Kada bi bolje pogledali godinu proizvodnje spomenika morali smo se nasmijati. Godina 1956, svaka klet u Zagorju ili kuća u Dalamaciji starija je barem za par stotina godina, samo treba znati privući turiste
Tipični krajolik u unutrašnjosti, ravna cesta dokle pogled seže, nepregledne ravnice i ljubičasti oblaci u kojima se ogleda crvena zemlja
Najveća dozvoljena brzina je
Pojam farma ovdje ima potpuno drugačije značenje nego u nas, npr. stočarska farma od obitelji Kidman (poznata glumica) velika je oko 24000 km2 ili skoro polovica teritorija Hrvatske (56500km2), a za sakupljanje stoke kauboji koriste helikoptere !?!
Na prelasku iz države South Australia u državu Victoria morate se riješiti svog voća i povrća u auto zbog opasnosti od „voćne“ mušice. Kazne su ogromne (prije tjedan dana uhapsilo je Grka zbog 20kg mandarina koje je vozio rodbini) , ali mi se nismo htjeli odreći svoga grožđa pa smo kao hrčci punih ustiju prelazili granicu
Još uvijek se ne možemo priviknuti na toliko papiga uz cestu
i na tisuće kakadua koji harače po poljima i vinogradima. Ima ih više nego golubova i vrabaca zajedno
Tu i tamo se pojavi pokoji emu (slatki su ali i jako bedasti)
Konačno voda i zelenilo, stigli smo u regiju rijeke Muray poznatu po jezerima, raznolikosti ptičjeg svijeta i proizvodnji vina, voća i povrća
U kvalitetu smo se uvjerili iz prve ruke. Od teta uz cestu kupovali bi gomile povrća i pripremali ga svaku večer na električnim roštiljima u mnogobrojnim besplatnim kampovima. Uz finu papicu ide i dobro vino (u nedostatku kristalnih čaša dobra je i staklenka od krastavaca)
Nije sve tako bajno, suša je ove godine pogodila cijelu zemlju tako da je veliki broj jezera presušio. Svaki dan na vijestima prikazuje se stanje vodostaja po regijama a Australci su izuzetno educirani i disciplirani u potrošnji vode. Nema rasipanja, broji se svaka kap utrošene vode, pranje auta, dugo tuširanje i zalijevanje vrta nepotreban su luksuz